|
|
| |
|
| |
IZLETI I AKTIVNOSTI (MELINE, DOBRINJ,
BISERUJKA, VRBNIK, PELTASTIS...) |
| |
Meline,
ljekovito blato
(500 m od Čižića)
Meline, popularno zvano blato,
nalaze se na zapadnoj strani
uvale Klimno. Plaža je plitka
i pješčana, pogodna je za obitelji
s djecom. Zanimljivo je što
se plažom može hodati stotinjak
metara, a more je još uvijek
do koljena! Omiljena je među
mladima upravo zato. Nudi mogućnost
dobre zabave... od picigina
na moru do odbojke na pjesku.
Naime, na melinama su i dva
odbojkaška terena, te malonogometno
igralište.
Meline
posjeduju ljekovito blato.
Iako nikamo nije navedeno
čemu sve to blato pomaže,
mnogi su zadovoljni ispitivanjem
na vlastitoj koži pa se ponovno
vraćaju na Meline.
Povjest
Melina- Na Melinama je u
rimsko doba bila solana (tako
je obližnje mjesto Soline
dobilo ime), ali je u vrijeme
Frankopana zatvorena. Naime,Soline
su bile konkurencija venecijanskim
solanama na Pagu i Rabu.
Na Melinama je jedno vrijeme
postojala i ciglana, no ubrzo
se ustanovilo da materijal
nije bio pogodan za izradu
cigle. Ostala je samo riva
koja se proteže kroz Meline.
|
|
|
| |
| |
Dobrinj
(4 km od Čižića)
Dobrinj je kao drevni kaštel
sve do današnjih dana zadržao mnoge osobine i značajke
tih srednjovijekovnih zdanja. Njegove autohtone
stare kamene kuće, uske kamene kalete, gotička
kamena crkva sv. Stjepana i visoki kameni zvonik
koji s visine od 200 metara nad morem bdije i dominira
nad cijelom svojom "plovanijom", najtipičnija su
obilježja starog kaštela Grada.
U središtu su dobrinjske općine i dva značajna,
bogato opremljena muzeja: sakralni i etnografski.
Prvi posjetiteljima predstavlja bogatu zbirku crkvenih
starina, pomno prikupljenih po dobrinjskim crkvama,
kapelama i sakristijama; poljodjelskih, stocarskih,
ribarskih i inih rukotvorina, alata, suvenira i
drugih predmeta pučke zavičajne radinosti i umjetnosti
od pradavnine do danas, i to žitelja i naselja
sa cijelog otoka Krka. Posebno značenje dobrinjskom
zavičajnom muzeju daje i činjenica da je on zasad
prvi i jedini s takvom zbirkom predmeta u Hrvatskoj.
Također je vrlo vrijedna i posjetiteljima privlačna
drvena pala sv. Stjepana u istoimenoj crkvi, kao
i zlatom izvezen antepedij, rad Paola Veneziana
iz 14. stoljeća.
I, na poslijetku, Dobrinjci se diče i svojim
drevnim, a sada obnovljenim i obogaćenim mjesnim
perivojem ili "jardinom", kako ga oni zovu, te
svojim čuvenim i opjevanim kestenima na svojoj
staroj kamenoj "placi".
|
|
|
| |
| |
Špilja
Biserujka u Rudinama (4 km od Čižića)
Postojanje ove špilje poznato je kod Rudina
ili iznad Slivanjske uvale već preko stotinu
godina, kada je njezina unutrašnjost (s tadašnjim
ulazom u obliku jame!) skrivala i budila interes
za nepoznate tajne i ljepotu svojih kalcitnih
ukrasa. Od priče, da je u njoj skriveno blago
jednog krijumčara, pa do prvih ulazaka zainteresiranih
posjetitelja, postepeno su uređivani njezini
prolazi i ljudi su se sve slobodnije kretali.
Osvjetljivanjem špilje znatno je porastao interes
za postojeće bogatstvo podzemne galerije brojnih
stalaktita, stalagmita i kalcitnih stupova. Svojom
dužinom od oko 110 m i veličinom svog podzemnog
prostora špiljska unutrašnjost zaista oduševljava
svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika.
Temperatura u špilji je u toku čitave godine
od 10 do 13 Celzijevih stupnjeva, a povremeno
procjeđivanje, kapanje sa stropa ili vlaženje
u podzemlju je samo iza kišnih razdoblja. Uređenim
i sigurnim stazama prolaz kroz špilju dostupan
je svima - od djece do starijih osoba. Zanimljivosti
kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka
ovom su špiljom dobile još jedan vrijedan detalj,
koji se uklapa u druge sadržaje i ponude, te
osigurava kako gostima otoka Krka, tako i gostima
crikveničke rivijere mogućnosti posjete i obilaska.
|
|
|
| |
| |
Vrbnik (15
km od Čižića)
Vrbnik, naselje i mala luka
u središnjem dijelu sjeveroistočne obale otoka
Krka; nadmorska visina 49 m. Leži iznad obale
na vapnenačkom brijegu, koji se prema moru,
na istočnoj strani, završava obalnim strmcem,
a prema zapadu spušta se u dolinu čiji je donji
dio potopljen i pretvoren u zaljev. U zimskim
mjesecima izložen je jakoj buri.
U bistroj
uvalici Zgribnica uređeno je kupalište. Gospodarska
je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, ribarstvo,
tekstilna industrija i turizam. Luka je zaštićena
od svih vjetrova. Manji brodovi mogu pristati
s unutrašnje strane lukobrana, a unutrašnji
je dio luke s dva manja stara kamena gata siguran
zaklon za jahte.
Lokalna prometnica (7 km)
povezuje ga s magistralnom prometnicom koja
prolazi cijelim otokom.
|
|
|
| |
| |
Grad
Krk
(20 km od Čižića)
Za razliku od mnogih drugih
mjesta, koja su dolaskom novijeg doba u utrci
za profitom zauvijek izgubila dio svoje osobnosti,
Krk je uspio sačuvati svoju baštinu i danas
je s ponosom predstavlja.
Zato svakom posjetitelju
otoka Krka preporučujemo da dođe u grad Krk.
Kvalitetna ponuda i ugodan ambijent uz more
rezultira povremenim redovima i čekanjem na
slobodno mjesto, no ako se probijete kroz taj
prvi red "obrane", u samom starom gradu, kao
i oko njega, pronaći ćete jednako dobre restorane
s bogatom ponudom.
Zanimljivosti grada Krka koje biste trebali
vidjeti: Na sjevernom, gornjem ulazu u grad,
crkvu Sv. Franje, Mala gradska vrata iz 1398.
godine, staru gradsku vjećnicu iz XVI stoljeća,
Frankopanski kaštel, Frankopansku sudnicu,
Krčku katedralu te crkvu Sv. Kvirina (zaštitnika
grada Krka).
|
|
|
| |
| |
Diving,
potonuli M/B Peltastis (5 km od Čižića)
Radi se o brodu potonulom kod Šila na Krku.
Vidljivost često nije najbolja, ali ga relativno
mala dubina i zanimljiva priča čine odličnom
lokacijom. U noći sa 7. na 8. siječnja 1968.
godine bilo je užasno nevrijeme. Grčki teretni
brod PELTASTIS od oko 1500 BRT, krcao je
u luci Jurjevo kod Senja drvo. Zbog najavljenog
nevremena i bure koja na tom području može
dostići brzinu i preko 150 km/h, napustio
je u popodnevnim satima 7. siječnja luku
Jurjevo i krenuo prema Rijeci u potrazi za
sigurnijim sidrištem. Već se počeo spuštati
mrak i počela je snježna vijavica kada se
brod s dva sidra usidrio na sidrištu Pazduhovo,
oko 200 do 300 metara ispred Dramlja. Vjetar
je ojačao, sidra su zaorala... Ni puna snaga
strojeva nije se mogla suprotstaviti stihiji
vjetra i valova. PELTASTIS se krmom približavao
hridinastoj obali između Krka i uvale Soline.
Da li je koban bio već prvi udarac krmom
u hridi i prodor mora u strojarnicu, ili
prodor mora u utrobu broda kroz grotla kojima
je, čini se, vjetar raznio pokrove, više
nije važno.
Brodski sat stao je na 3 sata i 50 minuta.
PELTASTIS je ležao na dnu, na dubini 20 do
33 metra. Jarbol broda se nalazi na dubini
od samo 10 metara i pri dobrim uvjetima vidljiv
je i s površine. Pramčana sidra sasvim su
blizu obale prema kojoj je okrenut pramac,
a jedno od njih je izvađeno i nalazi se u
samom mjestu Šilo. Brod uspravno leži na
pješčanom dnu koje se lagano spušta prema
suprotnoj, Crikveničkoj obali. Od 12 članova
posade spasila su se četvorica, dok su slijedećih
dana pronađena tijela sedmorice mornara.
Posljednji član posade, kapetan Teodoros
Beleisis proglašen je nestalim. Ronioci koji
su u to vrijeme ronili na olupinu tvrde da
su vidjeli čovjeka kako je nagnut uz navigacijski
stol u uspravnom položaju. Iako isprva nitko
nije vjerovao u te priče, to je podvodnom
snimkom iz mjeseca lipnja potvrdio austrijski
turist Franz Mitznneg. Potvrđeno je da je
taj čovjek kapetan Teodoros Beleisis. Pretpostavlja
se da je, ne želeći napustiti tonući brod,
naredio posadi da ga se zaveže na komandnom
mostu.
|
|
|
| |
|